Knjiga „Priče sa zapadne strane“ autora Sava Markoča predstavljena je sinoć ispred Dvorca kralja Nikole u okviru programa bARS- Barskog ljetopisa. Nova knjiga Markoča objavljena je nedavno u izdanju “Grafičkog atelja CG”, a dolazi nakon zbirke “Kula od sjećanja i druge priče”.
Izvor: Danilo Dado Pavlović
„Kada je došao ovaj rukopis u izdavačku kuću ‘Grafički atelje’ bio sam prilično iznenađen. Izvanredna proza, pisac koji pokazuje književni zanat i da vlada formom koju piše. Ima interesantan stil pisanja- duga rečenica i njom odlično vlada. Kada se uzme u ruke knjiga ‘Priče sa zapadne strane’, prvi utisak je da se radi o obrazovanom autoru što se književnosti tiče, no to nije presudna stvar, iako je bitna u dijelu književnog zanata. Drugi utisak je da ima dovoljnu mjeru. Savo Markoč oba ova segmenta potpuno drži pod kontrolom i to je dio njegove stvaralačke zbilje“, ispričao je Mirko Rakočević ispred izdavačke kuće „Grafički atelje CG“.
On je dodao da je ovo tek „suvi početak onoga što bi trebalo očekivati od Markoča“.
„U ovoj knjizi svaka priča ima svoju poentu, na nekim mjestima se pisac poigrao književnim elementima“, dodao je Rakočević.
Markočeve „Priče sa zapadne strane“ klasifikovane su kao enciklopedija amerikana.
„Na promociji prve knjige ‘Kula od sjećanja i druge priče’ pitali su me šta dalje, i odgovorio sam da će biti u stilu kakav je onaj koji sadrži priča koja je zatvarala tu knjigu, čudnog imena ‘Sise u klin’ koja je mirisala na karverovštinu. To sam i uradio. ‘Priče sa zapadne strane’ su tu, to jesu priče amerikane, pisane na Balkanu iz pera nekoga ko nikad nije kročio na američko tlo. Veoma interesantan kombinacija“, priznao je Markoč.
Izvor: Danilo Dado Pavlović
On je objasnio da se priča „Sise o klin“ našla i u ovoj knjizi jer tematski i stilski pripada „Pričama sa zapadne strane“.
„Malo je prerađena. Ona služi kao poveznica, ako ne između prve i druge knjige, onda poveznica između brzine suludo datog obećanja i ove druge knjige. Ubuduće, ako mi neko postavi slično pitanje gledaću šta obećavam. Ne može se više ovako“, našalio se Markoč.
Priče koje su se našle u ovoj knjizi nastale su tokom pandemije.
„Naš narod kaže da nije svako zlo za zlo. U vrijeme pandemije- vrijeme ograničenih sloboda kretanja i karantina, poslužilo mi je da se povučem i posvetim pričanju priča. Rezultat je tu pred nama“, priznaje Markoč i dodaje da su priče koje su se našle u knjizi „Kule od sjećanja“ pisane na ivici autobiografskog, dok su „Priče sa zapadne strane“- priče fikcije.
Ova knjiga njegova je posveta omiljenim piscima i pjesnicima, ali i
Markočevoj djeci- Antonu i Mariji.
Izvor: Danilo Dado Pavlović
„Prvi put sam se inficirao američkom književnošću kada sam saznao za grupu autora koji su 20-tih godina prošlog vijeka odbacili i distancirali se od američkog sna, i pošli da traže evropski san. To su bili predstavnici ‘izgubljene generacije’- Ernest Hemingvej, Frensis Skot Ficdžirald, Ezra Paund, Dos Pasos, T.S. Eliot. Ta izgubljena, to jeste, besciljna generacija iznjedrila je velika djela“, otkrio je Markoč kako se zainteresovao za američke pisce, no ipak svi oni nijesu imali toliko uticaja na njega, koliko Milan Oklopdžić.
Zašto se odlučio za kratku formu, kaže:
„Kratka forma je zahtjevna forma. Na mnogo manje stranica nego što očekujete kad krenete da pišete, treba smjestiti dosta toga. Mnogo više nego što ste htjeli, željeli ili smjeli. Neki se dobro snalaze u tome, dok se drugi pogube“.
I večeras će uživati ljubitelji književnosti ispred Dvorca kralja Nikole od 21 sat. Naime, U sklopu književnog segmenta ovogodišnjeg festivala knjigu „Spaljivanje Džošua drveta“ predstaviće Vladimir Vujović, finalista nagradnog konkursa za poeziju i prozu Beogradskog festivala poezije i knjige.
Vladimir Vujović je rođen 1991. godine u Baru. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 2016. godine. Kratke priče objavljivao je u časopisima „Povelja“ i „Logos“. Na konkursu „Vranac 2015“, njegova priča „Pilot život“ uvrštena je među dvadeset najboljih. Tokom 2015/16. pohađao je radionicu kreativnog pisanja kod Vladimira Arsenića i Srđana Srdića. Živi u Baru.
U okviru ugledne edicije „Prva knjiga“ Matice srpske, objavljen njegov roman „Silencio“ koji je takođe promovisan na Barskom ljetopisu.