Predstava „Sin“ Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“, u režiji Mirka Radonjića odigrana je 25. juna na sceni u Starom Baru. Komad, za koji je tekst i dramaturgiju radila Mirjana Medojević, pažnju privlači ne samo ozbiljnošću tema koje obrađuje, već i svojom formom, koja je sve samo ne klasika u pozorištu.
Naime, prvi čin predstave zamišljen je kao javno čitanje, sa scene izmješteno, manje formalno suočavanje glumaca i autorske ekipe sa publikom. Na tom se mjestu gledaoci upoznaju sa sižejnim okosnicama teksta, relacijama likova i različitim kontekstima sa kojima komunicira tekst. Publika „Ljetopisa“ se tek u drugom činu našla u gledalištu i suočila sa radnjom. Ipak, ostao je dominantan utisak o nekonvencionalnosti komada uslovljenoj čestim pojavljivanjem reditelja na sceni, uplitanjem u radnju, izlascima glumaca iz radnje, njihovom improvizacijom i stalnom komunikacijom sa publikom.
Naš princip prilikom razvijanja toga šta će biti narativ predstave mimo narativa teksta jeste bio da uposlimo i iznađemo razne strategije koje će nam omogućiti da prokomuniciramo sa ljudima, odnosno sa gledaocem. To je 
princip koji mene sad intimno interesuje u pozorištu – praćenje narativa kao nekakvog smisla i sadržaja. Naša motivacija nije imala veze sa tim šta je popularno ili nije, šta je trend ili nije. Osnovna i glavna motivacija je bila da sebi danas, nevezano za to gdje smo bili i šta smo radili dok je bio rat, postavimo pitanje: Šta je naša odgovornost? Mislim da nevezano za humor i maštu, koji u krajnjoj liniji postoje u predstavi, koja je proizvod svih aktera, ozbiljnost tog pitanja je ono što nas drži prikovanim za stolice, kazao je reditelj Radonjić.
Dakle, cilj predstave je bio uključiti publiku. Učiniti teme predstave njenim temama, probleme likova njenim problemima, probuđene savjesti njihovim teretom. Ovaj komad se stoga i ne bavi temom rata, već onim što ostane u ljudima nakon njega.
Rat koji su preživjele i posljedice koje su osjetile moja i generacije prije naše, više ne postoji, ali u smislu odnosa mladih ljudi, percepcije i recepcije onoga što je nacionalizam, što je njihovo shvatanje sebe unutar nacije, mislim da je i te kako obojeno time što su nam donijeli ratovi na ovim prostorima. Mislim da se, i mimo sve političke agende koje su određene partije ili pojedinci imali suštinsko suočavanje sa odgovornošću, nije desilo i zbog toga možemo da gledamo ove povampirene nacionalizme i dan danas, dodao je Radonjić.
Uloge u predstavi tumače Srđan Grahovac, Marija Đurić i Omar Bajramspahić.