Crnogorski pisac, izdavač i novinar, Jovan Nikolaidis, koji stvara i objavljuje i pod pseudonimom Joanis Arvanitas promovisao je sinoć ispred Dvorca kralja Nikole svoj roman „Naši su životi bjekstva“. Moderator večeri bila je Jelena Knežević.
Njegova najnovija knjiga, uočila je kritika, djelo je kojim autor traga za neprozirnim dijelom svog porijekla. Upravo je taj hronotop traganja ključno motivsko-semantičko polje u kome Nikolaidis promišljeno gradi svijet romana „Naši su životi bjekstva“.
„Sama činjenica da smo živjeli u trusnim vremenima koja su nam u prethodnih 20 godina obećala doista samo to – da nekuda bježimo i da se stanimo u prostoru na kome nismo navikli, podstakla me da dođem do još jedne suštinske stvari, a to je porodični rodoslov koji je takođe podrazumijevao bježaniju. Došavši sa obala Crnog mora, moj djed je zapravo prošarao tu priču o bježaniji, ali je za sobom povukao jedno načelo koje je moja porodica sve vrijeme zadržala, a to je: imati prijatelje s obje strane. To je dosta teško, ali smo mi do ovoga trenutka to i postigli – braniti porodicu, braniti svoje ime i rod, ali imati prijatelje i na jednoj i na drugoj strani, ne miješajući se u ono što obje strane, bilo suludo, bilo konstruktivno, rade. Tako se odmotala ta priča o mojoj porodici, o jednoj zlokobnoj šetnji kroz vrijeme i prostor“, objasnio je autor.
Knjiga predstavlja prvi dio trilogije naslovljene Roman o Nikoli. Kretanje kroz to, trostruko tkivo, biće zapravo kretanje od kolektivnog ka pojedinačnom, prelomljenom kroz prizore života i kretanja Nikolaidisove porodice i 
njega kao pojedinca. Slojevitost trilogije ogledaće se i u implicitno prikazanom društveno-istorijskim kontekstu naših prostora.
„Naši su životi bjekstva je zapravo prvi dio Romana o Nikoli. Tek u drugom dijelu koji sada ima radni naslov Nemoj plakati podrazumijevaće se da ja sa mnogo više argumenata, kad je moja porodica već došla u Crnu Goru, mogu doista praviti porodičnu istoriju, ali je to istovremeno i istorija Crne Gore, istorija jednog putovanja i na kraju neko smirivanje, koje je završilo smrću mog oca. Treći dio je zapravo daleko od svih nas. Ako budem dotakao to vrijeme, onda ću opisati ono što sam ja u prostoru Crne Gore, u prostoru porodično pravila – naši su životi bjekstva i činjenice da moramo imati prijatelje s obje strane“, zaključio je pisac.
Nikolaidis je u javnosti prepoznatljiv po upornosti u afirmaciji crnogorske multikulturalnosti, koji Balkan doživljava kao zonu tolerancije i mirne koegzistencije. Na književnom planu, kao autor se potpisuje na četrnaest proznih, pjesničkih i esejističkih knjiga. Uspostavio je brojne veze sa piscima iz regiona. Pokretač je projekta Kuća za pisce i dugogodišnji saradnik ugledne međunarodne prevodilačke mreže Traduki. Takođe je osnivač ogranka Matice crnogorske u Ulcinju. Član je Crnogorskog društva nezavisnih književnika.