- This event has passed.
Jurij Hudolin: promocija romana „Pastorak“
24. jun 2018. od 21:00
Jurij Hudolin
„PASTORAK“ (roman)
moderator: Maja Simović
O autoru
Jurij Hudolin je rođen 1973. godine u Ljubljani. Bavi se pisanjem lijepe književnosti, kolumni i scenarija, kao i prevođenjem proze savremenih hrvatskih, srpskih i crnogorskih autora na slovenački jezik. Na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu je studirao srpskohrvatsku književnost i jezik. Objavio je romane: „Obest“ (2005), „Pastorak“ (2008), „Hodač po žici“ (2011) i „Ingrid Rosenfeld“ (2013), knjigu priča „Na ulici železničke stanice ništa novo“ (2012), zbirke kolumni: „Pusti ti to“ (2004), koje je objavljivao za medije poput „Dela“, „Dnevnika“, „Večera“, „Mladine“ ili „Televizije Slovenija“, kao i devet knjiga poezije od kojih je „Ako je laž kralj“ (1991) dobila nagradu za najbolju prvu knjigu godine na slovenačkom Sajmu knjige i nagradu „Slavko Grum“, a „Govori žena“ (2003) je proglašena knjigom godine po izboru „Playboy“-a. Prozna i pjesnička djela prevođena su mu na engleski, češki, mađarski, srpski, hrvatski, makedonski i albanski jezik, a po časopisima, na tridesetak jezika. Kao pjesnik i prozaista zastupljen je u brojnim antologijama u Sloveniji i inostranstvu. Dobitnik je svih važnijih slovenačkih stipendija i nekoliko austrijskih, kao i stipendija „Tradukija“. Za TV Slovenija napisao je petnaestak scenarija, među kojima je najpoznatiji, te nagrađivan kod kuće i u inostranstvu, film o fudbaleru Milku Đurovskom „Lopta nam je pala na glavu“ (2000), a snimio je i dokumentarni film o najboljem slovenačkom fudbaleru Zlatku Zahoviču. Trenutno je urednik u časopisu „Apokalipsa“, čiji je suosnivač 1994, a urednik za književnost od 1996. godine. U tom zvanju je priredio desetak antologija poezije iz kanona svjetske književnosti. Član je Društva slovenačkih pisaca, Društva slovenačkih prevodilaca i slovenačkog PEN centra. Živi u Ljubljani.
O djelu
„Pastorak“ je jedan od najboljih romana regionalne književnosti XXI vijeka.
Sredinom osamdesetih godina dvadesetog vijeka Jugoslavija je još bila država, donekle bezbijedna, što je, osim žarke zaljubljenosti, mogao biti još jedan razlog da Ingrid spakuje Benjamina, ispiše ga iz slovenačke škole, napusti službu i poslije nekoliko strastvenih posjeta preseli se kod gospodina Čivitika na hrvatsku obalu.
U istarskom primorskom selu tog avgusta Ingrid i njenog sina Benjamina očekuje prividni raj: izvanredne prirodne ljepote, vedri i simpatični italijanski posjetioci, prepuna gostionica Lorisa Čivitika i, što je najvažnije, njegova srdačna i nježna dobrodošlica budućoj supruzi i pastorku. Ali i Istra i Loris poslije nekog vremena pokazuju drugo lice. Nakon prvobitnog divljenja očuhu, u Benjamina počinje da se uvlači strah, pa tako i briga za majku. Istovremeno se u njihove živote krajem osamdesetih umiješa i nacionalizam. Očuh i pastorak će se naći na životnoj raskrsnici, koja ih uvodi u pakleni konflikt…
„Hudolin sve do danas ostaje autor knjiga o kojima se mnogo piše, jer se njegov etos doslovno preliva u čitaočevu čašu.“
Vid Jeraj, Radio „Študent“