Koprodukcija Prešernovog pozorišta Kranj i Gradskog pozorišta Ptuj
Autorka: Svetlana Makarovič
*titlovana predstava
Kompozitor: Branko Rožman
Dramaturgija: Marinka Poštrak
Scenografija: Branko Hojnik
Kostimografija: Belinda Radulović
Asistent reditelja i koreograf: Gregor Luštek
Lektura: Maja Cerar
Učitelj harmonike, korepetitor i muzički pedagog: Branko Rožman
Igraju: Ana Urbanc, Vesna Pernarčič, Miha Rodman, Aljoša Ternovšek, Darja Reichman, Borut Veselko, Vesna Jevnikar, Judita Polak, Ciril Roblek
O predstavi
Micka je voljela Anzelna i Anzel je volio Micku. Međutim, njihova ljubav nije imala srećnu budućnost. Ona je otišla u grob zajedno sa Anzelnom, a Micki je ostao život koji ona neće, život koji joj žele nametnuti drugi… Drama Mrtvac dolazi po dragu vodi porijeklo iz istoimene narodne pjesme, kao i iz Prešernove obrade Burgerove “Lenore”. Autorka je obradila temu na šokantan i na drugačiji način, osvijetlivši je iz drugih uglova. Tako kroz šizofreniju uvodi dvije junakinje, dvije Micke, koje se bore za prevlast odnosno opstanak. Uz njih je tu još i Sveti Tadej, putnik, vidovnjak, onaj kome se ispovijedaju grijesi. I još dvije majke. Mickina i Mlinarjeva. Ni jedna ni druga nije pobjegla oštrom peru Makarovičeve. Mlinarjeva majka i mrtva pridikuje sinu i daje mu uputstva kako da žali za njom. Pošto ga u svemu tako kinji i podsjeća ga da je ona za njega žrtvovala sve i da joj on duguje bar to – da se ponaša kako ona želi. Druga Micka od Mlinarjeva proračunato traži da na njeno ime prepiše mlin, ako želi da se oženi njome. Kaže da će onda mlin moći da zapali u sred bijela dana, jer će biti njen. Naime, ona zna za jednu strašnu tajnu, a to je – da je Mlinarjev stavio ruku na Anzelna, njenog mrtvog dragog. Prve Micke nema više, jer za pravu ljubav u takvom svijetu nema mjesta.
Riječ kritike
“Predstava Svetlane Makarovič je u Lorencijevoj percepciji još uvijek poetična i konfliktna, ledena i radikalna, puna zamki i anegdota. Ni za trenutak se ne gubi dramski naboj, a ako se već to i dogodi, tu je muzika, koja napetost drži iznad vode. Nova postavka Mrtvaca je neobična i po interpretaciji. Deziluzija ljubavi je naglašena do krajnosti. (…) Predstavu ne sačinjava samo precizno posredovanje poetičnog teksta, već zajedno sa muzikom, tempom, pauzama koje su precizno naučene, nalaže i opredjeljuje varijante čovjekovih odluka. Tamo gdje je tekst grub, ružan i opasan, tamo je režija lagana, mekana i jednostavna. A tu je još i muzika, koja nije zvučna kulisa već dramska simfonija za glas i orkestar. Takvoj režiji i takvom posredovanju teksta nije potrebno dodati ili oduzeti ništa više. Na kraju predstava, koja nije sama sebi svrha, koja konačno uspostavlja prisan kontakt sa gledaocem, konačno opovrgava mit o scenskoj nedodirljivosti, koju su u svijetu “razbijali” šezdesetih godina prošloga vijeka. Aksiom o deziluziji.”
Zdenko Kodrič, Večer
“O predstavi Mrtvac dolazi po dragu” može se govoriti kao o pobjedničkoj harmoniji svih segmenata pozorišnog nastupa. Sa jakom karakterizacijom nastupajućih osoba, ovog puta je scenska realizacija gledaocu predstavljena skoro pa kao koncertna drama sa minimalnim pokretnim intervencijama, koje se ulivaju u čiste i dovršene pozorišne scene, a gledalac je vođen po tragovima čistog pozorišta, čiji su suština i bivstvo udruženi u glumcu. Tome se pridružuje i muzika, pjevanje uz pratnju harmonika. I tu se dešava “višak” u trenutku kad muzika sama preuzme ulogu dramske radnje i mi smo, u stvari, svjedok dijalogu koji se vodi među instrumentima. Sve je jasno, precizno, semantički prečišćeno.”
Petra Tanko, Radio Slovenija
Autorka
Svetlana Makarovič poznata je Slovencima svih naraštaja. Svoj talent razvija na svim poljima literature, od poezije 
do lutkarskih igara za djecu. Njen književni opus izuzetno je opsežan i kvalitetan, obuhvaća dramske tekstove, prozu, poeziju pa i pretvaranje ličnih tekstova za odrasle i djecu u muziku. Uz punu svijest o vječnom riziku koji prava umjetnost nosi u sebi, svoju književnost sve vrijeme povezuje s drugim umjetnostima, od pozorišta i lutaka do muzike, kao glumica, pjevačica, muzičarka, autorka libreta i koautorka projekata s muzičarima različitih žanrova. Velika je i njena društvena angažovanost – oštra je poput britve prema nepravdama, zloupotrebama i »slovenceljskim« prevarama, prema ponižavanjima žena, posebno neudatih. Time uvijek rizikuje, kao i svako ko daje cijelog sebe za javnu stvar: ne rizikuje samo bijesne reakcije uvrijeđenih veličina i onih koji ih podupiru, nego nužno i vlastite greške, riječ nekad upotrijebljenu za pogrešnu stvar ili na pogrešnom mjestu… Taj rizik nosi suvereno, kao oni koji odlično znaju koliko su neuhvatljive misli i kakve nam zamke postavlja svaki novi dan.
Reditelj
Jernej Lorenci pozorišni je reditelj koji svojim uprizorenjima već više od petnaest godina uzburkava slovensko pozorišno more, a njegov pozorišni zamah ostavlja brazde i na drugim mjestima. Za svoj rediteljski rad primio je mnogo domaćih i međunarodnih nagrada, posljednji put u februaru ove godine državno priznanje – nagradu Prešernovog fonda za režiranje predstava u posljednje dvije godine. Od 2007. godine je i docent za oblast pozorišne i radijske režije na Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju u Ljubljani.