Mirsad Kurgaš: „Česme (hajrati i zadužbine u barskom kraju)”

MIRSAD KURGAŠ: „ČESME (HAJRATI I ZADUŽBINE U BARSKOM KRAJU)

Moderator: Radomir Petrić

O djelu:

SVJEDOČANSTVO O KULTURI PROŽIMANJA TRIJU RELIGIJA
“Knjiga “Česme, hajrati i zadužbine u barskom kraju“ autora Mirsada Kurgaša predstavlja značajan doprinos istraživanju ukupnog kulturnog nasleđa barskog kraja. Kurgaš je na veoma kvalitetan način uspio da istraživački obuhvati impozantan broj zadužbina iz različitih vremenskih perioda koje u cijelosti ili djelimično i danas postoje a svjedoče po izuzetnoj razvijenoj kulturi življenja u ovom drevnome gradu na obali Jadranskoga mora. Doima se izuzetno kvalitetni i njegov originalni i nepristrasni pristup jer obrađuje zadužbine i javna dobra te i druge objekte kako bošnjačko, albanske, muslimanske tako i srpske, crnogorske, albanske, pravoslavne – katoličke spomenike što svjedoči o kulturi prožimanja triju religija koji izgrađuju poseban identitet ovoga kraja, posve originalan i autentičan. Također njegov istraživački osjećaj usmjerio ga je ispravno da u svom djelu podjednako tretira spomenike iz urbanog i ruralnog okružja ovog prostora čime je postigao da čitalac ima cijelovitu sliku svih oblika društvenog osjećaja i
odgovornosti spram drugih u svom neposrednom okruženju. Način obrade svakog pojedinačnog spomenika izuzetno je precizan, podkrijepljen adekvatnim činjenicama, kao i prilozima fotografije svakog od tih spomenika uz transcript epitafa koji sadrže poruke htitora i vakifa i najčešće podatke o njima, povodima izgradnje te datumima datiranja spomenika. Kod pojedinih spomenika čak ima i izvore, to jest autentična svjedočenja starosjedilaca da je na njima u prethodnim vremenima stajao drugi zapis, kao što je slučaj kod česme na
lokalitetu Gornji Stari Sušanj.
Odabir rada na ovakvom istraživačkom projektu predstavlja visprenost Mirsada Kurgaša, jer su ovakvi hajrati i zadužbine najbolji svjedoci prisutnosti nekog naroda na određenom lokalitetu. Njima se, posebno kod onih koji imaju sačuvane autentične zapise, potvrđuje prisustvo i uvriježenost nekog naroda na tom prostoru. Pored toga oko česama su se, kao javnih dobara, uvijek okupljali ljudi i one su predstavljale neku vrstu sastajališta te nerijetko orijentira i simbola – što svjedoči o tome da predstavljaju važan biljeg koji je narodu služio kao putokaz i smjernica. To zapravo znači da se oko njih odvijao život, te su stoga nerijetke legende, mitovi, hićaje, skaske I druge priče koje je Kurgaš vrlo uspješno inkorporirao u svoj tekst sa preciznim izvorima njihovog bilježenja.
(…)Ovo djelo ozbiljan je prilog i važan polazični materijal za neke buduće istraživače koji se budu htjeli baviti izradom kulturno – historijske monografije barskog kraja, jer je na mikroplanu kroz uzorak tek jednog dijela znamenitosti sveobuhvatnim pristupom dokazalo svu slojevitost, bogatstvo i trajnost naroda na ovome prostoru. S druge strane, može poslužiti i kao veliki znak upozorenja da se priličan broj ovih hajrata i zadužbina restauriraju, obnove i zaštite od daljnjeg urušavanja I propadanja. Istraživačka dosljednost i upornost Mirsada Kurgaša dovela je do toga da u svojoj knjizi obradi čak i one skoro pa upotpunosti nestale objekte ove vrste, čime je učinio značajnu uslugu onim institucijama i odgovornim ljudima u njima koje trebaju voditi brigu o njima.
Iz svih probrojanih razloga knjigu “Česme, hajrati i zadužbine u barskom kraju“ toplo preporučujemo jer smatramo da je veoma važan doprinos kako kulturi pamćenja i sjećanja tako i istraživanju, zaštiti i očuvanju kulturno – historijskog nasleđa ne samo Bara i Crne Gore već šireg balkanskog prostora jer se kroz prožimanje ovih spomenika ustvari jasno oslikava I prožimanje najznačajnih naroda ovog prostora. Isto tako, knjigu preporučujemo kako stručnoj javnosti tako i širim čitalačkim krugovima koji će se kroz nju moći podrobno I naučno utemeljeno informirati o svim važnim objektima ove vrste u barskome kraju, ali i naučiti kulturi zajedničkoga života i dijeljenja jednog prostora sa drugima i drugačijima.”

Dr Jahja Fehratović

O autoru:

Mirsad Kurgaš (1961, Bijelo Polje) diplomirao je na Višoj školi unutrašnjih poslova u Beogradu. Kao student, bio je predsjednik partijske organizacije na VŠUP u Zemunu. U periodu od 1984. do 1992. godine radio je kao Viši inspektor u službi Republičkog ministarstva unutrašnjih poslova. Od 1997. godine živi i radi u Baru kao samostalni preduzetnik Zlatarskooptičarske radnje “Mirza”.
2010. godine osniva NVO “Broj 19 – Number 19”, sa ciljem promovisanja i afirmacije vjerskog, kulturnog i istorijskog nasljeđa crnogorskih građana islamske vjeroispovijesti kao autohtonog evropskog naroda, kao i revitalizacije i očuvanja vjerske i kulturne baštine i međusobnog upoznavanja i dijaloga uz širenje kulture, mira, tolerancije, razumijevanja i suživota među narodima, vjerama i kulturama u Crnoj Gori i šire.
Kao rezultat naučno-istraživačkog angažovanja u oblastima revitalizacije i očuvanja vjerskog i kulturnog identiteta crnogorskih građana islamske vjeroispovijesti (promocije knjiga, okrugli stolovi, tribine, izložbe…) kao i aktivnosti na humanitarnom planu bez obzira na rasu, pol, vjeroispovijest kako u Crnoj Gori tako i van nje, objavio je i preko tri stotine članaka, a uz to je i zaslužan za proglašenje Mevluda Hafiza Gaševića kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore. Suosnivač je džemata “Novi Bar” i prve Islamske knjižare u Baru.

Kao autor i dopisnik agencije SANA, objavio je i brojne članke u Glasu Islama i Reviji Sandžak.

Otac je troje djece i djed sedmoro unučadi.